Lavov – neotkrivena destinacija

“Oduvek sam želeo/la da posetim Lavov!” – verujem da ovakvu rečenicu i ne čujete baš često, zar ne? Verovatno većina nije ni čula za ovaj grad na severozapadu Ukrajine, ali ne brinite, niste jedini. Međutim, šta je to što čini Lavov tako posebnim i vrednim da zaslužuje da bude na vašoj listi destinacija koju morate da posetite? Arhitektura, kafa, čokolade, pivo. Mislim da su već ove četiri reči privukle vašu pažnju. Naravno, Lavov je mnogo više od toga, ali za početak hajde da se upoznamo sa osnovama.

Ukrajinski grad sa evropskom dušom

Grad Lavov prosto odiše magičnom mešavinom arhitektonskih stilova, koji su svedoci različitih evropskih kultura koje su ostavile svoj trag tokom burne istorije Lavova. Grad koji je na samo 80km od granice sa Poljskom, oblikovan  je od strane nekoliko različitih kulturnih uticaja – poljskog, austrougarskog, sovjetskog, nemačkog…

Zbog kratke prisutnosti Sovjeta na ovom području, grad po svojoj arhitekturi više podseća na Zapadnu Evropu, nego na “tipičnu” Ukrajinu pod uticajem Sovjetskog Saveza. Paradoksalno, iako ovaj grad najmanje dočarava Ukrajinu, ovde je najizraženiji ukrajinski identitet, a stanovnici se izuzetno ponose svojim poreklom. Izaženi ponos je naročito ovladao među stanovnicima nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine. Stoga u Lavovu retko možete čuti da neko od stanovnika govori ruski jezik.

Gradsko istorijsko jezgro Lavova možete obići pešice kako biste najbolje upili atmosferu i lepote arhitekture i spomenika. Trg Rinok bi bio idealna početna tačka razgledanja grada, a ukoliko želite da se osetite kao pravi lokalac, onda sve počinje okupljanjem kod statue Neptuna. Iako Trg okružuju četiri statue mitoloških božanstava, Neptun je definitivno favorit među stanovicima Lavova.

Grad poznat po velikom broju statua lavova (otuda ime Lavov), nalazi se na listi Svetske kulturne baštine, i krasi ga veliki broj crkava i katedrala. Izdvojili bismo Jermensku crkvu, koja svojim skromnim spoljašnjim izgledom ne naglašava veličansvetnu unutrašnjost, kao i impozantnu Dominikansku i Latinsku katedralu.

Lutanje kaldrmisanim ulicama Lavova, lepota arhitekture, mirisi kafe koji se šire iz obližnjih kafea pozivaju da grad treba videti iz drugačije perspektive. Bilo da posetite toranj gradske skuštine, do kojeg vodi 408 stepenika, ili da se popnete do Visokog zamka koje je najviša tačka u gradu, nećete pogrešti, jer pružaju izvanredan pogleda na grad kao i savršeni kadar za fotografisanje.

Kafomanija / Make coffee, not war

Šta je to što dodatno čini Lavov drugačijim od ostalih ukrajinskih gradova, pored arhitekture koju smo spomenuli? Odgovor je – kafa! Ovaj napitak dodatno ukazuje na “jaz” između zapadne i istočne Ukrajine, gde lokalno stanovništvo preferira ispijanje čaja. Svakim danom kaldrmisanim ulicama Lavova se šire mirisi sveže mlevene kafe koji vas prosto mame da sednete u neki od kafea  kojih ima na svakom koraku. Od trenutka kada su Austrijanci upoznali stanovnike Lavova sa čarima kafe, još u 18. veku, stanovnici ovog jedinstvenog ukrajinskog grada ozbiljno shvataju i neguju ritual ispijanja kafe. Ispijanje kafe predstavlja bitan deo dana, lokalci vole uživaju u trenucima kada uz kafu razgovaraju sa prijateljima, posmatraju prolaznike ili čitaju novine. Ovo je jedan od rituala sa kojima se stanovnici Srbije mogu poistovetiti, imajući u vidu da je ispijanje kafe sa prijateljima u gradu, ili sa ukućanima posle ručka, posebna draž koje se teško odriču.

Ukoliko posetite Lavov, predlažemo da posetite “Svit kavy” (Svet kafe). Interesantno je da vam u ovom kafeu barista može skuvati kafu u džezvama, a lokalci imaju običaj da posle popijene kafe, gledaju u šolju i tumače budućnost. Zvuči vam poznato?

Šta morate posetiti u Lavovu

Nesvakidašnje i netipično iskustvo možete doživeti ukoliko posetite neke od sledećih tematskih kafea/restorana, koji su atrakcije same po sebi:

“Mazoh”  –  koji je dobio naziv po Leopoldu Ritter von Sacher-Masoch-u, poznatom piscu erotike rođenom u Lavovu. To je već dovoljna naznaka o kakvom mestu se radi.

“Dim Legend”(Kuća Legendi) – ovaj kafe/restoran nalazi se u okviru sedmospratne zgrade, gde je svaki nivo posvećen nekoj od legendi Lavova. Veoma autentičan i nesvakidašnji koncept restorana, koji svakako vredi posetiti. Sa terase koja se nalazi na samom vrhu zgrade pruža se neverovatan pogled na stari grad.

“Kryivka” – da biste posetili ovaj restoran sa ratnom tematikom, koji daje osećaj kao da ste u bunkeru iz vremena II Svetskog rata, morate znati lozinku. Na samom ulazu  obezbeđenje će vam se obratiti sa “Slava Ukrajini”, na šta vi treba da odgovorite “Herojam slava!”.

Lavov – 100% čokoladan

Svakako da nije teško reći gde se u Lavovu nalazi prodavnica čokolade zbog gužve ispred samog izloga, gde većina prvo zastane i osmatra, a nakon toga neizbežno i svrati, razumljivo. Čuvena fabrika ručno pravljene čokolade “Lviv Handmade Chocolate”, koja se ni manje ni više nalazi u Srpskoj ulici, je “sveto mesto” i za turiste ili lokalce. Apsolutno je ne možete ignorisati, pre svega zbog upečatljive fasade, ali i izloga koje vam magnetiše pogled.

Pivo

Ukoliko niste veliki obožavalac kafe, Lavov je poznat i po pivu! Ovde je otvorena najstarija pivnica u Ukrajini, koja datira iz 18. veka. Za ljubitelje piva poseta Muzeju piva u Lavovu može da predstavlja kvalitetno ispunjeno slobodno vreme. Ukoliko posetite muzej, imaćete priliku da se upoznate sa kulturom jednog naroda iz drugačije perspektive, probate njihovo domaće pivo, a ujedno naučite nešto o samoj proizvodnji piva. 

Pivnica koju možete posetiti je “Zenyk Mytnyk”. Ukoliko volite da eksperimentišete i probate nešto drugačije, onda je kuvano pivo izbor za vas.

Svakako da je Lavov grad koji je odmor za dušu, u kojem ljudi vole da uživaju i posvete sebi vreme kroz mala zadovoljstva koja su njihovi redovni rituali – ispijanje kafe ili piva, grickanje kvalitetne ručno pravljenje čokolade… Upravo iz ovih razloga, ukoliko planirate sledeće putovanje, zašto to ne bi bilo baš u Lavovu, a ako ste imali tu zadovoljstvo da posetite ovaj grad, voleli bismo da čujemo vaše mišljenje i preporuke.

Autor: Ljiljana Jovanović | Objavljeno: 01.02.2016. | Modifikovano: 26.11.2018.