Vodič kroz Cirih – letnja “city break” destinacija

Kao grad koji ima jezero, dve reke i fascinantne planine koje ga okružuju, koji obiluje kulturnim, istorijskim i društvenim sadržajima, uz titule najuređenijeg i najboljeg za život, Cirih je interesantna i intrigantna destinacija za putovanje

stari deo Ciriha

U ovom kompletnom vodiču saznaćete šta obići u Cirihu, sve neophodne informacije o gradu, kako da dođete do njega, a poseban akcenat će biti na atrakcijama i sadržajima koji su bitni za potpuni letnji ugođaj

Cirih je atraktivan kako za kratki predah od nekoliko dana, kao dopuna uz klasično letovanje, tako i za posetioce koji bi hteli da posete neki lep evropski grad, a koji nije toliko popularan među turistima iz Srbije. 

Zašto baš Cirih – šta posetititi u Cirihu?

Najverovatnije zbog činjenice da je poznat kao jedan od najskupljih gradova na svetu, naši građani se retko odlučuju za istraživanje lepota Ciriha, ali i Švajcarske uopšte. 

Zadnjih nekoliko godina primetna je malo veća ponuda “švajcarskih tura” od strane turističkih agencija, u okviru  kojih se Cirih upoznaje više u prolazu. To su mahom autobuske, a ponekad i kombinovane avio-bus ture. Da bi ga dobro upoznali najbolje je da se uputite u sopstvenoj režiji.

Na pomen da planiram da sa porodicom obiđem Cirih, i to u novembru, moji prijatelji i rođaci su me sa nevericom gledali. Čudili su se izboru i izražavali sumnju u mogućnost prijatnog odmora jer je ovaj bogati grad  “siv, hladan i dosadan”. Ali moj osećaj je govorio drugačije i nije me prevario. 

Beograd nas je ispratio sumoran i kišovit, a Cirih dočekao okupan Suncem, vedar i živahan. To je dokaz da pravila nema i da predrasude treba ostaviti po strani. Pružiti šansu Cirihu, i pored toliko egzotičnijih i toplijih destinacija,  treba iz više razloga:

  • zbog jedne od glavnih asocijacija  na njega – kao ‘grada čokolade’. U ovom centru svetski poznatih kompanija za njenu proizvodnju moći ćete da uživate u brojnim čokolaterijama.
  • da vidite, probate i upoznate i ostalo po čemu su Švajcarska i Cirih poznati – sireve, fondu, satove,…   
  • da bar za trenutak osetite kako je to živeti u gradu blagostanja – visokog standarda, stabilnosti, odlične uređenosti i luksuza, i istražite šta on ima da ponudi vama kao posetiocima,
  • ljubitelji lepe prirode će “odmarati oči” u divnim prizorima i uživati u šetnjama pored vodenih površina i kroz sređene zelene oaze. 
  • ovo je grad umetnosti pa će njeni poštovaoci i zaljubljenici, pored pedesetak muzeja i stotinu galerija, imati mnoštvo zanimacija,          
  • svake godine ovaj grad je sve posećenija destinacija i turizam bukvalno cveta. Godišnje ima oko dva miliona turista pa jedan od njih budite i vi. 
panorama Ciriha

Opšte informacije o Cirihu – jedan od najrazvijenijih gradova na svetu

Cirih, najveći grad u Švajcarskoj i jedan od najrazvijenijih svetskih gradova, prestonica je istoimenog kantona na severu zemlje. Izuzetno je važan grad kako u državi (ekonomski, univerzitetski, saobraćajni i kulturni centar) tako i na nivou sveta (na polju bankarstva).

Službeni jezik koji se u Cirihu koristi je nemački, a govorni je švajcarski nemački (dijalekat Zürich German ili Züritüütsch) tako da ako znate nemački nećete ih razumeti ako koriste ovu lokalnu varijantu. Međutim, ne brinite, govore i francuski, italijanski i engleski.           

Odličan geografski položaj

Cirih je smešten u podnožju Alpa, na oko 30 kilometara od njih. Možete uživati u pogledu na najviše vrhove ovog planinskog masiva koji su stalno pod snegom i koji vas podsećaju gde se u stvari nalazite. 

Grad je lociran na donjem (severozapadnom) kraju Ciriškog jezera (Zürisee ili Zürichsee), gde izvire reka Limat (Limmat). Rečica Šil (Sihl), koja dolazi sa severnih Alpa, uliva se u Limat u centru grada između glavne železničke stanice i Löwenplatz-a. 

Nadmorska visina grada je oko 400 metara mada se neke naseljene četvrti penju i do 600 metara. Ušuškan je u dolini između tri brda – Cirihberga (Zürichberg), Altberga (Altberg) i Itliberga (Uetliberg).      

Cirih kroz istoriju

Na području Ciriha pronađeni su praistorijski tragovi naseljavanja. Kontinuitet se nastavlja u doba Rimskog carstva a razvoj današnjeg Ciriha započinje u 9. veku. Za vreme vladavine nemačkog cara Fridriha II grad sa okolinom je izrastao u vojvodstvo Cirih koje se pridružilo Švajcarskoj konfederaciji u 14. veku

U 16. veku Cirih je postao poznat kao središte reformacije na području nemačkog dela Švajcarske na čelu sa Ulrihom Cvinglijem. Tokom 19. veka, grad je počeo rušenje zidina i simbolično najavio moderni razvoj grada. Slučajno je bombardovan tokom Drugog svetskog rata i to je i jedini veliki događaj u gradskoj istoriji u 20.veku.  

Novac, novac, novac

Cirih je još 1877. godine imao prvu berzu, koja je i danas najvažnija u Švajcarskoj. Kao finansijska prestonica i globalno bankarsko sedište, uz turizam i proizvodnju svetski poznatih čokolada, predstavlja ekonomski centar Švajcarske. Ovaj ‘grad novca’ niskom stopom poreza na dobit privlači bankarske gigante i međunarodne korporacije.  

Nobelovci i studenti

Cirih je, kao veliko naučno-istraživačko i obrazovno središte, magnet za studente iz svih krajeva sveta kojih ovde studira oko 60.000. U gradu se, jedan uz drugi, nalaze dva najopaženija švajcarska univerziteta, koja su visoko kotirana u svetu.

To su čuveni državni Tehnički institut (ETH Zürich) i Univerzitet u Cirihu (UZH) koji je pod upravom kantona Cirih. ETH je osnovan 1854. godine – na njemu je predavao Albert Ajnštajn a sa njega potekao 21 nobelovac. UZH je otvoren 50 godina kasnije.     

Stanovništvo i kulturna raznolikost 

U centralnoj zoni Ciriha živi oko 360.000 stanovnika dok u široj okolini više od milion. Mnogi su došli iz raznih krajeva sveta – tu su Kinezi, Japanci, narodi sa Bliskog Istoka, iz Skandinavije, Indijci, Afrikanci, i naravno, oko 7.000 Srba. 

Ujedinjene su različitosti i visoka tolerancija. Generalno se za Švajcarce može reći da su malo hladni ali i veoma ljubazni, kulturni i smireni. A uz to, predani i marljivi ljudi koji poštuju red i disciplinu. Većinom su protestanti ali se poslednjih decenija znatno povećao i udeo rimokatolika i ateista.  

Visoki standard 

Po mnogim istraživanjima, ovo je jedan od gradova sa najvišim standardom na svetu, koji njegovim stanovnicima omogućava visok kvalitet života. Imaju, za naše uslove, nestvarno visoka mesečna primanja što je posledica velikog broja zaposlenih u bankarskom (i uopšte finansijskom) sektoru. Sa druge strane, jako su visoke cene u Cirihu kao i troškovi života.

Turizam u Cirihu – utisak koji grad ostavlja na posetioce

Dug period mira doneo je Švajcarcima pa i Cirihu bogatstvo i spokojan život. To se oseća na svakom koraku. Ovaj kosmopolitski i elitistički grad već pri prvom susretu odaje utisak stila i prefinjenosti.

Izgled i arhitektura Ciriha

Odlična uklopljenost tradicionalnog sa modernim, besprekorna arhitektura i očuvane fasade, njihova nenametljivost i elegantnost, uređene ulice, parkovi i šetališta, veličanstveni pogledi – karakteristike su ovog prelepog grada. Urbani prostori od celine do detalja oslikavaju veliku brigu i znanje onih koji su zaduženi za njihovo uređenje. 

Zanimljivi detalji iza svakog ugla, od lepo aranžiranih izloga do dobro dizajniranih urbanih minijatura, privućiće vašu pažnju i učiniti šetnje nezaboravnim. Gde god da se okrenete videćete fontanu ili česmu jer ih u Cirihu ima oko 1200. Raznoraznih su oblika i stilova, sa čistom izvorskom pijaćom vodom koju slobodno možete piti. 

Atmosfera i duh grada

U Cirihu ćete se osećati sigurno – bezbednost je na visokom nivou. Uprkos tome što je finansijsko jezgro, on je i moderan, umetnički i vrlo dinamičan grad. Iako je sve besprekorno čisto i uređeno grad ne izgleda sterilno. Specifičnu atmosferu mu daju parkovi, mali trgovi, veliki broj crkava a prvenstveno jezero. Na momente ćete imati osećaj kao da ste negde na moru jer je ono puno brodova i jahti, a okolo ima mnogo cveća, neobičnog rastinja i borova.     

Snalaženje u centru grada 

Cirih je jednostavan za snalaženje. Bitno je da na početku locirate jezero i reku Limat, glavnu železničku stanicu, kao i nekoliko, po visini uočljivih,  repera i dalje će biti lako.    

Stari grad se prostire od jezera, sa obe strane Limata. On odgovara području koje su nekada okruživali bivši gradski bedemi. Ispresecan je malim, uskim ulicama punim neobičnih prodavnica i zanatskih radnji, restorana i kafića. Obilazite ga polako i bez plana, otkrivajte sa zadovoljstvom svaki njegov kutak.

Deo starog grada sa desne strane Limata poznat je po ulici Niederdorf i zoni oko nje. Šetnja kroz lavirint uličica koje čine pešačku zonu jedinstveno je iskustvo. Sa leve strane reke je Schipfe, takođe srednjovekovno tkivo, gde su nekada pristajali brodovi i isporučivali svilu, zlato i hranu. 

Iznad, na uzvišenju, je Lindenhof, najstariji deo Starog grada, gde se nalaze tragovi koji datiraju još iz pre-rimskog perioda i ostaci starog utvrđenja. 

Bahnhofstrasse, takođe sa leve strane Limata, jedna je od glavnih ulica u Cirihu. Ona se prostire od glavne zelezničke stanice do jezera. Završava se Bürkliplatz-om, na obali jezera, poznatog po divnoj terasi sa skulpturom “Otmice sa Olimpa” – Zevsom u vidu orla i njegovom prelepom ljubavnicom Ganimedom. Odatle počinju ture brodovima po jezeru.

Kada je najbolje posetiti Cirih?

Generalno se može reći da je uvek dobar trenutak za posetu Cirihu jer je dovoljno sadržaja koji omogućavaju kvalitetan boravak tokom sva četiri godišnja doba. Ali je zanimljivo da ovaj grad najveći broj poseta beleži upravo leti

Leta su blaga, bez velikih vrućina – prosečne dnevne temperature su između 20 i 23° C. Tada je moguće kupanje i sunčanje u Ciriškom jezeru i rekama. Prekrasna priroda i zelene površine u to doba dođu do punog izražaja. Brojni su letnji festivali i sportski događaji. Zato, pobegnite iz vreline vaših gradova i u julu i avgustu napravite predah u Cirihu. 

Kako doći do ovog divnog grada?

Iz Beograda do Ciriha najbolje je putovati avionom, eventualno autobusom. Voz sam isključila jer povratna karta košta isto ili više od avionske. Takođe, i putovanje automobilom, jer vinjeta znatno poskupljuje aranžman – postoji samo godišnja i košta oko 40 švajcarskih franaka (CHF). 

Skup je i parking – npr. oko dva sata radnim danima u garaži iznosi oko 8 CHF. Odnos CHF – EUR je 1 CHF = 0.92 EUR (skoro izjednačeni). 

Putovanje avionom

Internacionalni aerodrom Zürich-Kloten najveći je u Švajcarskoj i vrlo prometan. Do njega direktnom linijom iz Beograda saobraćaju avio- kompanije Air Serbia i Swiss. Najjeftinija povratna avio karta Air Serbiom iznosi oko 160-170 evra. Trajanje leta je 1.50 h a polasci su dva puta dnevno. 

SWISS leti iz Beograda takođe dva puta dnevno. “Light” tarifa povratnih avio karta ide od 125 evra i uključuje samo ručni prtljag dok ‘classsic’ tarifa od 165 evra dozvoljava i jedan komad čekiranog prtljaga. 

Aerodrom je udaljen 11 kilometara od centra Ciriha. Možete ići taksijem –  taksi stanice postoje ispred ulaza 1 i 2 i prosečna vožnja do grada košta između 60 i 70 CHF. 

Jeftinije je voziti se vozom do glavne železničke stanice u Cirihu (Hauptbahnhof) – cena karte je 6.20 CHF.  Veza je odlična jer vozovi saobraćaju skoro na svakih 10 minuta a i sama vožnja traje isto toliko. Železnička stanica na aerodromu je ispod check-in deska u zoni 3. Sve je jasno obeleženo pa se ne možete izgubiti.   

Može i autobusom 

Udaljenost između Beograda i Ciriha iznosi 1251 kilometar. Put sa pauzama traje 19 sati a povratna autobuska karta košta oko 13.000 dinara.

Javni gradski prevoz u Cirihu

Opšte je poznato da Cirih ima odlično organizovan gradski prevoz. Njegova mreža je laka za snalaženje pa je jednostavno isplanirati maršutu i konekcije. Možete se voziti tramvajima, autobusima, žičarom i brodom. 

U zavisnosti od toga gde ćete se pozicionirati u Cirihu, dolazak do centra ćete lako iskombinovati, a njega onda možete obilaziti peške.

Cirih nema metro iako bi grad finansijski to mogao da priušti. Stanovnici su se na referendumu izjasnili protiv njegove izgradnju. Odlučili su se za tramvaje iz ekoloških razloga i nisu pogrešili. 

Gde nabaviti karte za prevoz po Cirihu?

Karte za prevoz obavezno kupujte jer su kazne ogromne (100 CHF) i naplaćuju se na licu mesta. Kontrolori nailaze uglavnom zbog turista jer Švajcarci i ne pomišljaju da se švercuju. 

Karte se kupuju na stanicama gradskog prevoza, na automatima sa touch-screen displejom ali morate imati sitne apoene švajcarskih franaka. Odlično je što se ista karta koristi za sve tipove prevoza. Možete ih kupiti i u servisu za turiste  na glavnoj železničkoj stanici (turistički informativni punkt). Tu će vam dati i mapu grada, brošure sa ponudom izleta i tura koje organizuju. 

Cirih-kartica (Zürich card)

Preporučujem da odmah kupite ovu turističku karticu jer će vam olakšati boravak i doneti znatne uštede. Sa njom su vam besplatne sve vrste gradskog prevoza (podrazumeva drugu klasu a i prevoz od/do aerodroma), omogućen je besplatan ulaz ili umanjena cena za sve gradske muzeje.

Takođe su i značajni popusti pri kupovini ulaznica za znamenitosti, pozorišta, klubove i barove. Ona koja važi 24 sata košta 24 CHF a za 72 sata ćete izdvojiti 48 CHF.

Nezaobilazni tramvaji

Tramvaji su im široki, komforni, čisti, jednom reči – savršeni. U njima je sve automatizovano – na displejima možete da posmatrate gde se trenutno nalazite i kada stižete na odredište. Idu na svakih šest minuta i vrlo su tačni. U bojama su tipičnim za kanton Cirih – plavoj i beloj (mada sam viđala i po neki narandžasti). 

Preporučujem da ih koristite za upoznavanje grada, da se vozite raznim linijama do krajnje stanice, pa nazad – udobno se smestite, posmatrate, siđete gde hoćete kada vidite nešto zanimljivo i sačekate ih ponovo.

Atraktivna uspinjača 

Od Niederdorfa i hotela “Central” do uzvišenja na kome se nalaze već pomenute velelepne zgrade ETH instituta i Univerziteta može se prevesti uspinjačom ‘polybahn’. Ova mini-žičara iz 19. veka ima samo te dve stanice a rastojanje (uzbrdo / nizbrdo) pređe za tri minuta. 

Posebno će vam biti zanimljivo kada bude prolazila kroz stare zgrade. Radnim danima je otvoren i univerzitetski kafić pa možete popiti piće ili nešto prezalogajiti dok uživate u panorami. 

Obavezna vožnja brodom

Brodom možete ići na relaksirajuću vožnju po jezeru. Nikako ne propustite odličnu priliku da sagledate grad i okolinu iz drugačijeg ugla. Organizuju se brojne ture po jezeru, koje su leti mnogo češće i mogu različito trajati – 1.5h, 3h, 4h ili 7h. 

Sa Zürich card-om kratke vožnje po jezeru, kao i ture Limatom, koštaće vas oko 5 CHF. Zimi je, logično, smanjen broj tura – nekoliko kraćih i par dužih se organizuju svakodnevno. 

Besplatni bicikli

Ako ste ljubitelj vožnje bicikla besplatno ga možete rentirati na više mesta u gradu. To je odlična varijanta prevoza leti. Morate ostaviti kao zalog 20 CHF, bicikl vozite koliko želite a novac vam vraćaju pri povratku. 

Vozom van Ciriha

Ako želite da napravite neki izlet van grada (npr. do Berna, Bazela ili Lucerna koji su otprilike na po sat vremena vožnje od Ciriha) slobodno se možete osloniti na poznatu švajcarsku železnicu. Glavna železnička stanica je danas velika i potpuno rekonstruisana pa je u njoj sve novo i sjajno. 

I ostale stanice su takođe sredjene, čiste i uglavnom potpuno automatizovane. Onda ni vozovi ne mogu biti daleko od takvog standarda – udobni su, skoro potpuno bešumni i bez cimanja, jednospratni ili dvospratni. 

Most u Cirihu

Moje četiri top impresije iz Ciriha

U Cirihu nema šta mi se nije dopalo, ali bih ipak izdvojila nekoliko najupečatljivijih atrakcija zbog kojih bih se tamo uvek vratila. Na mene su ostavile odličan utisak pri jesenjem obilasku, pa očekujem da bi leti to tek bio “pun pogodak”. 

#1 Zürichsee ili ciriško “more”

Ciriško jezero je definitivno najpoznatija gradska atrakcija. Nije ni čudo što kažu da za Cirižane predstavlja more pošto je vrlo prostrano, veliko i divne plave boje. Već posle prve šetnje ‘’kupiće vas’’ opuštenošću i spokojem koji vlada oko njega. Veliki broj jedrilica se ljuljuška po njegovoj površini. Zvuci galebova, labudova i raznih pataka upotpunjuju ovu morsku atmosferu.

U svako doba godine obala jezera u Cirihu je odlična za šetnju ili trčanje jer je kultivisana i uređena a šetalište je dugo oko 3 kilometra. Na osnovu svakodnevnih prizora stanovnika ili turista kako čitaju omiljenu knjigu na travi, ispijaju kafu sa prijateljima na klupi ili se igraju sa decom – zaključila sam da oni u zoni jezera zaista uživaju. 

Velika zelena površina pored jezera popularno je mesto i za izlete. Na jednom njenom delu dozvoljeno je pravljenje roštilja. Stanovnici brinu o okolini i ekološki su osvešćeni pa za sobom posle toga ostavljaju najveći mogući red. Naići ćete i na kafiće, restorane a ako su vam cene u njima previsoke  pripremite grickalice i osveženje na vreme i ne dozvolite da vam to pokvari boravak u ovakvoj lepoti.  

Kakve sve atrakcije možete iskusiti na ovom jezeru?    

Vožnja brodom treba da bude vaša ključna aktivnost na jezeru. Pored modernijih brodova, atrakcija je i stari, parni. Udobno se smestite i uz finu hranu i piće na najbolji način upoznajte jezero. Videćete veliki broj naselja koja su, pored Ciriha, smeštena uz njega. 

Čuvena Zlatna Obala se proteže sa severne strane jezera – duž nje su smeštene velelepne kuće bogatih. Inače, jezero je skoro u kontinuitetu okruženo kućama i vilama pa će vam prizori biti zanimljivi za posmatranje. Istočni deo jezera je poznat pod nazivom „gornje jezero“ (Obersee). 

Tu se nalazi i interesantni Rapperswil do kog možete doći brodom ili vozom. U ovom srednjovekovnom ‘gradu ruža’ posetite Stari grad, zamak, zoo vrt a u njegovoj blizini i Muzej drveća Enea. U mestu Pfäffikon nalazi se vodeni park Alpamare – eto ideje za još jednu letnju aktivnost.

Šetnju oko jezera obavezno upotpunite sa još nekoliko atrakcija, smeštenih u idealnom okruženju:

Kineski vrt

Na delu severne obale jezera – Zürichhorn, smešten je ovaj poklon kineskog grada Kunminga bratskom Cirihu iz 1994. godine. Vrt je jedan od najbolje rangiranih van Kine i vredi ga obići. Pravougaonog je oblika i ograđen zidom, koji ima otvore. 

Elementi vrta (centralno pozicionirana voda, mostić, tri biljke – bor, bambus i šljiva iz teme “Tri prijatelja zime”, veštačka  uzvišenja, pagoda, boje…) u vezi su sa kineskom simbolikom pa je istražite. Vrt radi od aprila do novembra, od 11:00 – 19:00 h a ulaznica za odrasle košta 4 CHF dok je za decu 1 CHF.     

Le Korbizjeov paviljon – Heidi Weber muzej

Verujem da skoro svi znate za čuvenog arhitektu i umetnika švajcarskog porekla – Le Korbizjea, a i ako ne, obavezno se upoznajte sa njegovim radovima u objektu koji je njegovo poslednje delo. 

Kao arhitekta, radovala sam se odlasku u Cirih umnogome baš zbog ovog “total” umetničkog dela (total work of art) – harmonije samog objekta i drugih Korbizjeovih dela u njemu (iz oblasti arhitekture, slikarstva, skulpture, dizajna nameštaja, kao i pisanih radova). 

Ipak, sreća me nije poslužila jer muzej, zbog finansiranja iz privatnih fondova, radi samo od maja do kraja oktobra, i to od srede do nedelje u vreme od 12:00 – 18:00 h. Cena za odrasle je 12 CHF a za starije posetioce i studente 8 CHF.

Obilazila sam okolo, provirivala kroz staklo, zagledala i uspela da vidim bar neke od maketa, zatim Le Modulor, Taurusa, Šamana i dr. Otišla sam zadovoljna jer je sama spoljašnjost paviljona vredna i neobična. Inspirisan Mondrijanovim slikama, Korbizje je isprojektovao objekat koji odlično dolazi do izražaja u zelenom okruženju. 

Geometrijski izlomljen krov je izdignut iznad tela objekta i oslonjen na tanke stubove, a fasada je urađena od panela različitih boja, koji su od čelika i stakla. Muzej nosi naziv po Korbizjeovoj prijateljici Heidi Weber koja je inicirala otvaranje i arhivirala njegova dela.

#2 Zoo vrt u Cirihu

Na uzvišenju iznad grada, u četvrti Fluntem, posetite zoo vrt – jedan od najlepših u Evropi. Do njega lako možete stići gradskim prevozom (tramvajima br. 5, 6, 12 ili autobusima br. 39 i 751), usput razgledajući lep stambeni kraj sa kućama. Biće to zanimljiv izlet bilo da ste sami ili sa decom. 

Vrt obiluje sadržajima – pored životinja i njihovih staništa, tu su i dečija igrališta, “izletišta” sa stolovima i klupama za predah, nekoliko restorana, velika prodavnica sa suvenirima, tako da možete provesti minimum 4-5 sati a da vam ni u jednom trenutku ne bude dosadno.  

Imaćete priliku da upoznate 4000 životinja, odnosno preko 380 vrsta u njihovom prirodnom okruženju (simulacija kišne šume Masoala sa Madagaskara, azijskog parka slonova, močvare iz Južne Amerike, stepe iz Mongolije itd). 

Koncept je da se životinje u ovim staništima ne drže izolovano već su smeštene zajedno sa drugim primercima sa kojima inače u prirodi dele životno okruženje. Takođe, ovo je prvi zoo vrt koji se vodi prema naučnim principima. 

Popularne atrakcije u vrtu će vas ostaviti bez reči!

Jedna od najvećih atrakcija u toku jeseni i zime, kada temperatura padne ispod 10° C, je parada pingvina. Pored ovih šarmantnih stvorenja, koja umeju vešto da koketiraju sa posetiocima, nezaboravan utisak na mene su ostavili verno urađena kišna šuma Masoala, u kojoj imate osećaj da ste stvarno u nekom tropskom predelu, i atraktivna spoljašnjost objekta u kom su smešteni azijski slonovi.   

U prolećnom i letnjem periodu (od marta do oktobra) vrt radi od 9:00 – 18:00 h, a u ostatku godine od 9:00 – 17:00 h. Pojedinačna karta za odrasle je 26 CHF, za mlade od 16-24 godine 19 CHF a porodična dnevna karta za roditelje sa decom košta 71 CHF. 

#3 Zapadni Cirih (Zürich-West)

Pored Starog grada, najviše me je privukla četvrt 05. – Zürich-West – Escher Wyss. Bila sam smeštena u hotelu koji se, na moju sreću, nalazio u ovom delu Ciriha pa sam mogla dobro da ga upoznam. Pozicija je odlična jer ste za 10-15 minuta tramvajem u centru grada. Ili iz suprotnog smera, prateći na sever reku Limat a levo od nje, dolazite do ovog dela grada – novog centra Ciriha

Obnovom nekadašnje industrijske četvrti sa fabrikama, halama i brodogradilištima, izvršena je njihova prenamena u restorane, klubove, pozorišta i koncertne dvorane. Ova moderna i alternativna zona objedinjuje savremeni dizajn i industrijski šarm. Primamljiva je za umetnike, dizajnere i ljubitelje novih urbanih vibracija

Najlepše znamenitosti ovog dela grada

Najprepoznatljiviji deo četvrti je nekadanji železnički vijaduk, a danas centar “Im Viadukt”. Ispod njegovih 35 lukova se nalazi veliki broj simpatičnih restorana, radnji dizajnirane odeće, obuće, pa muzičke opreme, zatim moderna zatvorena tržnica ‘’Markthalle’’ sa organskim proizvodima i sirevima, raznim slatkišima itd. 

U blizini je takođe poznata kula Frajtag, koja je izgrađena od starih industrijskih kontejnera a u kojoj možete razgledati torbe ovog brenda. Odmah do nje je i kultna Frau Gerolds Garten – urbana bašta sa restoranom i dizajniranim prodavnicama. Imala sam prilike da večeram u zimskoj kolibi ovog restorana, sa fantastičnim etno švajcarskim ambijentom i kaminom. 

Leti radi bašta, koja je u opuštenom fazonu sa drvenim stolovima, klupama i jednim od najboljih fondua u gradu. Prajm kula (Prime tower) – moderni neboder sa staklenom fasadom i najviši objekat u Cirihu, novi je “stanovnik” ovog kraja i komšija pomenutih lokalnih atrakcija.     

#4 Lepi pogledi na Cirih i poznati gradski reperi

Sagledavanjem Ciriha sa raznih uzvišenih tačaka kao i sa veće daljine uspela sam da stvorim kompletnu sliku njegove skladne panorame.

Sa terase zgrade ETH instituta i Univerziteta, do koje se dolazi već pomenutom uspinjačom, pruža se prelep pogled na centar, železničku stanicu a i dalje. Krajolikom Starog grada dominiraju mahom braon krovovi kuća ujednačene visine a kao orijentiri se ističu crkveni tornjevi. Iz tog pogleda odmah možete zaključiti koje su to crkve najznačajnije pa preporučujem da ih obiđete i iznutra:

Grosminster (Grossmünster) 

Crkva na desnoj obali Limata, sa svoja dva tornja, jedan je od simbola Ciriha. Njena izgradnja je započeta u 9. veku,  u romanskom stilu i relativno jednostavne unutrašnjosti. Rodno je mesto protestantske reformacije. U njoj možete videti kriptu iz 11. veka a pažnju će vam privući i prozori sa vitražnim staklom od Sigmara Polkea iz 20. veka, kao i prekrasni trg pored crkve.

Frauminster (Fraumünster) 

Prekoputa Grosminstera a sa leve strane Limata, nalazi se crkva koja je takođe iz 9. veka. U nekadašnjoj opatiji živele su žene aristokratskog porekla. Prepoznatljiva je po elegantnom, šiljastom zvoniku plave boje, a većim delom je oblikovana u gotskom stilu. Upamtićete vitraže Marka Šagala iz 1970.-ih.  

Crkva svetog Petra 

Najstarija crkva u gradu smeštena je nedaleko od Frauminstera, na levoj obali Limata. Mesto na kom se ona nalazi je oduvek smatrano svetim – prvo je tu bio hram posvećen Jupiteru,  zatim mala crkva u 8-9. veku, pa crkva iz 10. veka koja je u 13. veku zamenjena kasno-romaničkom, kojoj je u 15. veku dodat crkveni brod u gotskom stilu a ova koju danas vidimo uobličena je 1706. godine. 

Najpoznatija je po zvoniku koji je ukrašen satom, prečnika 8,7 metara, za koji kažu da je najveći u Evropi. 

Razgledanje Ciriha sa značajnih lokacija

Moguće je popeti se na jedan od dva tornja Grosminstera i odatle videti Cirih u svim pravcima. Za ovo uživanje vredi platiti 4 CHF. Ako ste klaustofobični, pripremite se na neprijatan i uzak stepenišni prostor koji sa visokih i strmih 187 stepenica vodi ka vrhu. 

Međutim, kada izađete na malu terasu kule na penjanje ćete zaboraviti. Divni pogledi sve neutrališu. Uočićete da Cirih nije grad nebodera ali da ih ima u određenom broju uglavnom u severnom i zapadnom delu (Prajm kula i ostale, niže od nje). 

Sa uzvišenja Lindenhof, na 25 metara iznad reke Limat,  posmatrajte njenu desnu obalu. Dođite do ovog parka, oaze mira i relaksacije, i sa zidića ili klupa u hladu drveća odmarajte oči u prizorima ispred vas.  

Razgledanje Ciriha sa jezera sjajan je doživljaj. Zürichsee povezuje sa jedne strane pogled na grad i sa druge na Alpe. Pri povratku brodom, široka vizura na grad koja vam se otkriva, omeđena sa donje strane plavom bojom jezera a sa gornje neba, ostaće vam zauvek u sećanju.

Sa Prajm kule, visoke 126 metra i njena zadnja dva sprata koja su otvorena za javnost, pruža se nezaboravan pogled – Cirih kao na dlanu. Možete posedeti u kafeteriji ili restoranu i bez žurbe posmatrati. 

Sa brda Itliberg i nadmorske visine od oko 870 metara pogled na grad, jezero i Alpe je impresivan, i može se reći, zaokružujući. Možda je najbolje da tu odete na kraju, posle svih prethodnih vidikovaca, jer ćete posmatranjem odatle povezati sve prethodno viđeno. Biće vam u potpunosti jasna urbana struktura grada kao i njena veza sa okruženjem.

reka Limat u Cirihu

Šta videti u Cirihu – “dopuna” za letnje uživanje u ovom gradu

Postoji toliko mnogo odgovora na pitanja “šta videti u Cirihu”, “šta obići u Cirihu”, “šta posetiti u Cirihu”. Toliko je atraktivnih lokaliteta da je teško sve njih pobrojati. Ipak, u nastavku vam predstavljamo još neke od njih! 

Reka Limat

Više mostova koji povezuju obale Limata privućiće vam pažnju i omogućiti prelazak u kom god delu grada poželite. Najlepše je stati na njihovu sredinu i posmatrati. 

Na šetalištu Limmatquai na desnoj obali i njegovim proširenjima ka vodi, možete sedeti na klupama, drvenim platformama ili u nekom od kafića. Posmatrajte reku, zalazak Sunca kao i okolne lepo održavane fasade objekata u beloj ili nežnim pastelnim bojama sa sivo-plavim žaluzinama.   

Još jedan zanimljiv način da istražite grad po lepom vremenu i iz drugog ugla jeste vožnja brodićem po Limatu. Proći ćete pored najlepših mesta i znamenitosti Starog grada. Ukrcajte se kod Nacionalnog muzeja i vozićete se do Ciriškog jezera i Zürichhorna pa nazad. 

Motorizovani brodići sa transparentnim krovom nose imena “Felix” i “Regula”, po gradskim mučenicima i svecima, a “Turicum” je drevni rimski naziv za Cirih. 

Ture se organizuju od aprila do oktobra i jedna kružna vožnja traje oko 50 minuta. Cirih-kartica i validna karta gradskog prevoza za zonu 110  pokrivaju krstarenje Limatom. Inače, karta za odrasle košta 4,30 CHF a za decu (6-16 god.) 3 CHF.   

Kupališta na jezeru i rekama

Kupanje u jezeru i reci sjajan je način da se osvežite tokom toplih meseci. U Cirihu, ‘gradu voda’, ova aktivnost je leti kult. Obale postaju centar društvenog života a brojna kupališta popularna mesta. Kažu da je idealno kupati se krajem avgusta jer je jezero tada najzagrejanije. Voda dostiže temperature i više od 20° C. 

Od zvanično 18 otvorenih kupališta u gradu svako će pronaći za sebe odgovarajuće. 

  • Tiefenbrunnen plaža je vrlo posećena jer ima dečiji bazen, mogućnost za ronjenje a posle kupanja možete da platite i za masažu. Plaža je u sezoni otvorena od 9:00 – 20:00 h. Ulaznica za odrasle (preko 20 god.) košta 8 CHF, za omladinu (16-19 god.) iznosi 6 CHF a za decu (6-15 god.) 4 CHF. Ta cena je ista za sva kupališna mesta u gradu na kojima se plaća ulaz.
  • Mythenquai plaža je prva ciriška peščana plaža. Dugačka je oko 250 metara a poseduje i prostrani travnjak za sunčanje. Nalazi se na delu obale preko puta Zürichhorna. Pogodna je kupanje dece u neplivačkoj zoni u jezeru. Plaža obiluje mnoštvom sadržaja za prijatan boravak. Ulaz se plaća.
  • Seebad Utoquai – ova drvena ‘’palata za kupanje’’ već više od 120 godina pruža priliku gostima za osveženje u jezeru. U sklopu njega postoje tri jezerska bazena – jedan za neplivače, drugi za žene i treći za muškarce. Od ostalih sadržaja tu su biblioteka, restoran, sauna i usluga masaže. Kupuju se karte za ulaz. 
  • Na rečnom bazenu Upper Letten možete plivati u Limatu u sred grada, uzvodno od Nacionalnog muzeja. Tu su dozvoljeni pušenje, alkohol, roštiljanje i odbojka između dva kupanja. Još dalje, kod Zapadnog Ciriha, nalazi se bazen Lower Letten – popularan kod omladine.
  • Samo žene se mogu kupati u starom “Ženskom kupatilu”, tj. otvorenom rečnom bazenu Stadthausquai. Ovaj nostalgični Art nuvo dragulj smešten je uz levu obalu Limata u samom centru grada. Reka nedaleko odatle izvire iz jezera i voda je ekstremno čista. Fantastičan je pogled na stari deo grada i crkvu Grossmünster. Tu je i mala biblioteka koja obezbeđuje štivo za čitanje dok se relaksirate između kupanja. Ulaz se plaća.
  • Schanzengraben rečni bazen namenjen je samo muškarcima. Nalazi se u centru grada, u kanalu iz 17. veka koji povezuje reku Šil i Ciriško jezero, praveći ostrvo od jednog dela centra Ciriha. Sunčati se može na drvenim platformama a plivati je lako jer tu voda sporije teče. Ovaj i prethodni ženski bazen otvaraju svoja vrata uveče za sve posetioce kao ‘trendi’ barovi pod zvezdama. 
kupalište i priroda u Cirihu

Letnji festivali i drugi događaji

U Cirihu vam leti neće biti dosadno, bez obzira kakvo je vreme. Program letnjih manifestacija je prepun kvalitetnih muzičkih, kulturnih i sportskih događaja. Oni su obavezno propraćeni i atraktivnom gastronomskom ponudom na otvorenom pa svi učesnici i posetioci mogu uživati u širokoj paleti hrane i pića koja se nudi na raznim štandovima u gradu. 

Kontinuirana dobra atmosfera nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Svi događaji koje ću navesti organizuju se svakog leta. Ako se odlučite da Cirih posetite baš ovog, tu su i datumi njihovog održavanja pa se možete uskladiti u odnosu na željeni. 

  • 29.jun – 2.jul 2017. – “Blues’n’jazz festival” u Rapperswil-Joni, na obali Ciriškog jezera blizu Ciriha. Sa svoje tri scene direktno na jezeru, uzbudljivim koncertima i spektakularnim kulisama, ovaj festival privlači hiljade gostiju svake godine.
  • 30.jul 2017. – “Ironman Zürich Switzerland” (Čelični čovek) i ista takva manja manifestacija u Rapperswil-Joni, okupljaju atletičare iz 60 država sveta. Plivačke rute u čistoj vodi Ciriškog jezera, kao i staze i biciklističke trase kroz brojne travnate površine vrhunac su značaja za sve učesnike ovog velikog sportskog događaja.
  • 12.avgust 2017. – “Street Parade” je najveća svetska tehno žurka. Nju poseti oko million ljudi iz svih krajeva planete. Učesnici nose različite kostime koji promovišu parolu festivala – “ljubav, mir, sloboda i tolerancija” i u uzavreloj atmosferi đuskaju i pevaju uz ritam elektronske muzike u centru grada i duž obale jezera.
  • 17.avgust – 3.septembar 2017. – “Zürich Theater Festival” sa trinaest scena i preko četrdeset pozorišnih produkcija iz celog sveta postaje glavna atrakcija za zaljubljenike u pozorište i kulturu. Izvođenja pod otvorenim nebom i različiti “ad hoc” događaji, restorani i barovi na licu mesta, šarmiraju posetioce svojom relaksirajućom letnjom atmosferom.
  • 24.avgust 2017 – “Weltklasse Zürich International Athletic meeting” okuplja svetske zvezde atletike već više od 80 godina. Nosioci olimpijskih medalja i svetski rekorderi svojom dinamičnošću, snagom i elegancijom, stvaraju spektakl svojim prisustvom.
  • 2.septembar 2017. – Veče otvorenih muzeja
  • 7.-17.septembar 2017. – “FOOD Zürich” kulinarski festival se ne održava samo u restoranima, hotelima i ‘uličnim’ kuhinjama, već i na neuobičajenim lokacijama kao što su aerodrom ili donji nivo glavne železničke stanice. Možete probati novu hranu i piće, uvežbati kulinarsku veštinu i otkriti nove trendove.        

Cirih znamenitosti – popularni muzeji u ovom gradu

U Cirih treba doći bar na 4-5 dana jer imate toliko toga za videti i doživeti. Jednostavno je nemoguće sve pomenuti. Daću još nekoliko predloga za interesantne muzeje a po nešto pronađite i sami. 

Ako posetite Cirih leti, verovatno će vas pre mamiti otvoreni prostori grada nego obilasci muzeja. Međutim, u ovom centru svetske umetnosti njihova ponuda je i više nego dobra. Pametno se organizujte i, bar u nekoj pauzi, obiđite nekolicinu. Suprotno, na jesen i zimu oni će vam verovatno biti glavni cilj posete. Vrlo je važno znati da muzeji u Cirihu ne rade ponedeljkom.

Kuća kulture (Kunsthaus) 

Gradski muzej, značajan i za Švajcarsku i Evropu, sa bogatim kolekcijama od srednjovekovne umetnosti pa do moderne. U njemu ćete videti Đakometijeve figure, dela Monea, Van Goga, Rodena, Munka i drugih značajnih umetnika. Ljubitelji fotografije uživaće u velikoj kolekciji. 

Muzej radi od 10-18h, osim sredom i četvrtkom od 10-20h. Ukoliko ne kupite Cirih-karticu, ulaznica će vas koštati 22 CHF (sa audio vodičem) dok je besplatna za mlađe od 16 godina.

Švajcarski nacionalni muzej (Landesmuseum) 

Prezentuje bogatu kulturu ove zemlje kroz kolekcije koje obuhvataju period od praistorije do 20. veka. Po završetku razgledanja, prošetajte njegovim lepo uređenim komplesom sa parkom, kog karakteriše fantastičan spoj istorijskog, starog dela muzeja sa kulama i moderne arhitekture novog dela

Odlično mesto za fotografisanje! Muzej možete obići od utorka do nedelje u periodu od 10-17h, osim četvrtkom od 10-19h. Ulaznica za odrasle košta 10 CH.

Muzej Ritberg (Rietberg)

O neevropskim kulturama, od kojih najviše pažnje privlače afrička, kineska i indijska. Sve su uverljivo dočarane uz pomoć savremenih audio-vizuelnih efekata i moderne tehnike. Sa svoje tri zgrade, muzej se nalazi u sjajnom okruženju istoimenog parka, u blizini leve obale Ciriškog jezera. 

Radno vreme je utorkom, petkom i subotom od 10-17h, sredom i četvrtkom od 10-20h a nedeljom od 10-18h. Odrasli ulaznicu plaćaju 14 CHF.

Muzej dizajna (Museum of Design)

Švajcarski vodeći muzej u polju dizajna i vizuelnih komunikacija. Preko 500.000 eksponata iz celog sveta dočekaće ljubitelje grafičkog dizajna (tipografija, posteri), industrijskog dizajna, fotografije, arhitekture, scenografije, nameštaja, mode, nakita, filma, novih medija i još mnogo čega zanimljivog. 

Idite u zapadni Cirih i obiđite ovaj interesantni muzej od utorka do nedelje od 10-17h, izuzev srede kada radi od 10-20h, a kartu će svi stariji od 12 godina platiti 12 CHF.  

Muzej savremene umetnosti – Haus Konstruktiv

Posvećen istraživanju betona, konstruktivnoj i konceptualnoj umetnosti. Fokus je na uspostavljanju živog dijaloga sa internacionalnim trendovima u savremenoj umetnosti.  Muzej je pozicioniran na obali reke Šil, u jednoj od najprepoznatljivijih ikona industrijske arhitekture. Možete ga posetiti utorkom i od četvrtka do nedelje od 11-17h a sredom od 11-18h, po ceni karte od 16 CHF.

Muzej igračaka (Spielzeugmuseum) 

Podjednako zabavan i za decu i za roditelje. Na petom spratu rustične zgrade u samom centru starog dela Ciriha može se videti preko 1200 igračaka uglavnom iz Evrope. 

Nostalgično putovanje kroz zadnjih 300 godina detinjstva naših predaka skrenuće pažnju dece, koja su danas uglavnom fokusirana na digitalne tehnologije, i inspirisati ih na drugačije igre. 

Radno vreme muzeja u toku dana je kratko pa posetu morate da isplanirate (od ponedeljka do petka od 14-17h a subotom od 13-16h). Svi stariji od 16 godina kartu plaćaju 5 CHF. 

Ako volite nestandardne postavke na raspolaganju su vam i zoološki muzej sa skeletima izumrlih životinja, muzej tramvaja, kaktusa i drugih sukulenata, severno-američkih Indijanaca, kafe, medicine,…pa istražujte.

Cene u Cirihu – kako izgleda kupovina u Cirihu 

Bez okolišanja, Cirih je vrlo skup grad. Cene u Cirihu su u proseku bar 20 posto više nego u drugim evropskim gradovima. Osnovne namirnice u supermarketima su otprilike tri puta skuplje nego kod nas. 

Ali to ne treba da vas obeshrabri da ga posetite, bar na par dana. Pročitajte vrlo korisne savete sa našeg portala o cenama i tome kako uštedeti koji franak na hrani, smeštaju i prevozu u Švajcarskoj. Ako otputujete tamo leti, naići ćete na rasprodaje i sve će biti bar malo povoljnije. 

Takođe, pošto je u samom centru skoro svakog grada uvek skuplje, vi prošetajte par ulica dalje i možete kupovati po razumnim cenama. Najbolje je da dinare ili evre promenite u franke u Srbiji – u Švajcarskoj je njihov odnos nepovoljniji a plaćaju se i usluge za konverziju.   

Dobro je čuti da se bar nešto u Cirihu ne mora kupovati a to je voda. Ispravna je i pogodna za piće, kako ona iz vodovoda tako i iz već pomenutog velikog broja fontana i javnih česmi po gradu.

Ako se i pored svega ovoga odlučite da nešto pazarite, ili bar samo razgledate, posetite:

  • Banhofstrasse – glavnu ulicu za kupovinu, najekskluzivniju i najskuplju. Ponuda je velika – tu su radnje najvećih svetskih i švajcarskih brendova (satovi, nakit, odeća, obuća), robne kuće Globus i Jelmoli kao i poznate čokolaterije.  Videćete i mnoge banke. 
  • Niederdorf – ulicu i kraj sa simpatičnim radnjicama koje promovišu urbani duh i mlađe dizajnere.
  • Lowenstrasse – sa manjim brojem prodavnica u odnosu na prethodne dve ali lepom i raznovrsnom ponudom.   
  • Bürkliplatz market – ako želite da kupite nešto od organske hrane, prvenstveno švajcarski sir (utorak i petak) ili razne druge stvari (buvljak – subotom).

Korisno je znati da je radno vreme prodavnica radnim danima od 09:00 (09:30) do 18:30 h, subotom od 08:30 do 16:00 (17:00) h, a četvrtkom je izuzetak pa sve radi do 20:00 h.       

obrok u restoranu u Cirihu

Gastro-Cirih

Od velikog broja restorana i kafića u Cirihu, najbolji letnji izbor su oni sa baštama i divnim pogledom na jezero ili reku, kao i mesta u opuštenom stilu “industrijskog šika” u Zapadnom Cirihu.

Sir kao posebni specijalitet 

Primetićete uticaj nemačke, francuske i italijanske kuhinje na švajcarsku. Ono što je baš njihovo izvorno su nezaobilazni specijaliteti od sira.

Najpoznatiji je fondu (Fondue) i to nemojte propustiti – kako zbog ukusa a još više zbog celokupnog rituala. Bazična varijanta se pravi tako što se nekoliko vrsta sireva lagano tope u dresingu od belog vina, belog luka, muskatnog oraščića i bibera. Fondu obično deli grupa ljudi

On krčka u posudi na tihoj vatri koja stoji na stolu i sa uživanjem se prihvata zabava. Svi sa dugim viljuščicama umaču kockice hleba i/ili krompira u istopljeni sir i trude se da im ne ispadnu.  

Potrebno je bar dvoje da bi se fondu poručio u restoranu. Budite obazrivi što se tiče cena – kada smo poručili “fondu za dvoje” naznačena cena koja je stajala u meniju uz tu stavku je bila za jednu osobu (što nismo znali jer je meni bio na nemačkom) a kada je stigao račun ukupan iznos je bio dupliran. 

Fondu od sira ćete po osobi platiti oko 26-28 CHF dok su druge varijante sa dodacima skuplje – npr. sa pečurkama 31-33 CHF, od mesa 41-43 CHF. Često se služi uz kisele krastavce, baby luk iz turšije ili baby kukuruz i taj prilog se plaća još 5-6 CHF. Sve u svemu, skupo ali jedinstveno zadovoljstvo!

Nacionalno jelo od sira je i raklet (Raclette). Dobilo je naziv po siru koji se koristi za njegovu pripremu. Kriške se griluju na tihoj vatri na “raklet roštilj”’ pa se onda jedu uz kuvani krompir, kisele krastavce i luk. Mogu se pronaći i vrste raklet sira, koje su začinjene belim lukombiberom ili paprikom, ili su napravljene od kozjeg mleka

Druga nacionalna jela u Švajcarskoj 

Naići ćete na razne grilovane kobasice (Wurst) koje se prodaju kao brza hrana. Služe ih u ukusnoj, mekanoj lepinji (Burtli) i koštaju od 5-7 CHF. Ako ih poručite u restoranu kao glavno jelo, uz neki prilog (pasulj, povrće, rösti), mnogo su skuplje (od 26-28 CHF). Možete ih probati i u vidu salate, sa sirom – Wurst-käse salat. 

Popularna je i Rösti – švajcarska palačinka od krompira (tačnije  izrendan krompir koji se oblikuje kao palačinka i prži). Može biti sa šunkom, pečurkama, povrćem, sirom a odlično ide uz sveže lokalno pivo. Komplikovanija varijanta – Gemüse-Rösti mit Käse überbacken (gratinirani rosti sa povrćem i sirom) košta oko 22 CHF.  

Jedno od najboljih lokalnih jela od mesa su  Zürcher geschnetzeltes – mali komadi teletine kuvani u kremastom sosu od pečuraka i belog vina. Obično se služe sa nudlama ili sa rostijem. Generalno, glavna jela od mesa sa prilogom koštaju od 32-40 CHF.

Ljubitelji paste neka je probaju na švajcarski način – Spätzli (izdužena) i Knöpfli (više okrugla). Kombinuje se sa bilo kojim mesom ili braon sosom (kuglice od mesa, pileće grudi, Gschnätzlets (meso isečeno na listiće u braon sosu) itd.). Možete naići i na zapečenu pastu sa sirom, bešamelom i obarenim povrćem.

Postoje restorani gde je sve po principu švedskog stola, uzmete šta hoćete i na kraju platite fiksnu cenu po osobi od obično 20-25 CHF. Picu na parče ćete platiti oko 5 CHF a u kioscima sa orijentalnom brzom hranom npr. falafel ili sabich koštaju oko 11 CHF a salate 7 CHF. Ako vam je sve ovo nepristupačno, uvek ostaje neki supermarket kao izbor i nećete ostati gladni.  

‘’Slatki greh u Cirihu’’

Logično je šta će vam biti gastro favorit u gradu u kom vlada kult čokolade. U Cirihu, jednom od najpoznatijih čokoladnih carstava u svetu, zaboravite na liniju. 

Od brojnih čokolaterija, one poznate i sa tradicijom drže više cene proizvoda u odnosu na ostale, nešto jeftinije, a kojih ima na svakom koraku. Možete da kupite ručno rađenu čokoladu ili samo da degustirate, a i da čujete objašnjenje procesa njenog pravljenja.  

Jedna od najpoznatijih porodičnih čokolaterija u Cirihu je čuvenog proizvođača Šprungli (Confiserie Sprüngli). Kada je osnovana 1836. godine njeni osnivači su bili pioniri čokoladne industrije a danas je njihov biznis evoliuirao u industrijskog giganta Lindt

Njihov istorijski prostor u Bahnhofstrasse je ipak zadržao originalno ime. Uvek je pun iako za 100 grama ovog ručno rađenog savršenstva trebate izdvojiti oko 10 CHF. Sprüngli je poznat po ne-čokoladnim luksemburgerlima – malim makaronima koji se naprosto tope ustima.

Sjajno mesto za sve sladokusce je fabrika čokolade Lindt koja se nalazi u Kilchbergu, na južnoj obali Ciriškog jezera. Ulaz je besplatan a možete degustirati čokoladu i povoljnije kupiti one koje su odbijene zbog lošeg pakovanja ili druge greške. U Lindt prodavnici, koja je pored fabrike, prepustite se “švajcarskom čokoladnom iskustvu” za 16 CHF u trajanju od 40 minuta. 

Confiserie Honold, koja se nalazi između Lindenhofa i Bahnhofstrasse, takođe je tradicionalna čokolaterija iz 1905. godine. Nećete znati gde pre da pogledate – od fantastičnih peciva, kolača, čokoladnih bombona pa do sladoleda i zamrznutih jogurta. 

Častite sebe jer  jednom se živi. Birajte npr. između Truffles (nalik na malu tortu iz tri sloja od badema i čokolade),  Hemisphere a la framboise (kremastog kolača od maline na čokoladnom biskvitu) ili štrudle sa jabukom u vanila sosu. Izdvojićete od 12-15 CHF za jedan kolač.

U centru Ciriha od poznatih proizvođača nalaze se prodavnice Teuscher, Nestle, Toblerone i Lindt. Inače, i u supermarketima je izbor cokolada neverovatan. Najjeftinije čokolade marke Lindt ćete naći u Coop supermarketu. 

Šta popiti u letnje dane?

Pasija lokalnog stanovništva je dobra kafa pa u Cirihu postoje divna mesta na kojima se uz nju možete opustiti. Ja sam se lično dobro osećala na prostranom Sechseläutenplatz-u, jednom od najvećih trgova u Švajcarskoj, ispijajući moj omiljeni napitak. 

U kafeu Parkhaus Opera, prijao mi je pogled na cirišku Operu i na ovaj vibrantni trg koji je dobra kombinacija tradicionalnog i modernog, uz atraktivne vodene elemente. Kafu ćete platiti od 4-5 CHF, vodu u flašici isto toliko, dok osvežavajuća pića (limunada, ice-tea i sl.) kao i pivo od 500 ml koštaju oko 6 CHF. 

U mnoštvu barova na otvorenom možete se relaksirati i danju i tokom toplih večeri. Npr. ajs-kafu (ice-coffe) sa bejlisom platićete oko 13 CHF a alkoholni koktel 15 CHF. Vina regije su veoma osvežavajuća i odlično idu uz domaću kuhinju.  

Noćni život u Cirihu – grad koji ne spava

U starom delu grada noćni provod potražite opet u Niederdorfu koji obiluje kafićima, klubovima, barovima, kisocima brzom hranom i restoranima sa raznovrsnim inostranim kuhinjama. Tu je petkom i subotom posebno veselo i živo a zanimljivo je da rasveta još uvek radi na gas. 

Kada sa ove strane centra pređete reku Šil, nailazite na Langstrasse ili ulicu “crvenih fenjera”. U Zapadnom Cirihu, u kom se okuplja veliki broj mladih, možete iskusiti interesantan provod u opuštenoj atmosferi restorana, barova kao i živih DJ nastupa sa žurkom do zore. Uz Cirih-karticu ostvarite popuste i za večernje izlaske.  

Ako ste ranije mislili da je Cirih jedan dosadan i uštogljen grad, dopustite da vas demantuje. Nećete zažaliti ako posetite ovu bajkovitu idilu, gde je sve što se poželeti može na jednom mestu. Skoro beskrajna turistička ponuda će vam obilazak pretvoriti u pravu avanturu punu iznenađenja. 

Uprkos visokim cenama, uživaćete u mnogo čemu što je svima dostupno a za uspomenu ponesite dobre fotografije i sećanja. Doživite duh Švajcarske koji će vas sigurno podstaći da sledeći put obiđete još neke od njenih brojnih lepota.

Autor: Ivana Lukić | Objavljeno: 08.06.2020. | Modifikovano: 08.06.2020.